Prezentacija projekta “Step2Health” na portalu Srednja.hr

Dana 16.12.2025. godine na portalu Srednja.hr objavljen je prvi takst o problemu hoda kojim se bavi naš projekt pod naslovom “Besplatno je i lako, a sve više nas to zanemaruje: ‘Može imati dugoročne posljedice na zdravlje”

https://www.srednja.hr/faks/besplatno-je-i-lako-a-sve-vise-nas-to-zanemaruje-moze-imati-dugorocne-posljedice-na-zdravlje/

“Mladi su sve gori u fizičkim aktivnostima, među kojima je čak i hodanje. Tu nastupa istraživanje ‘Hod kao indikator zdravlja’, kojim će se razviti nove smjernice i jasni parametri za zdrave navike djece i mladih. Istraživanje predvodi Mario Kasović, profesor s Kineziološkog fakulteta, koji je za naš portal govorio o projektu i rekao što očekuje da će ispitivanja pokazati.

Istraživanja pokazuju da su mlađe generacije sve goreg zdravlja. Od nepravilnog držanja do prekomjerne tjelesne mase, problemi izazvani nedostatkom kretanja i fizičke aktivnosti praktički su epidemija modernog doba. Djeca i mladi sve više vremena provode pred ekranom, a sve manje u prirodi i na sportskim aktivnostima, a situacija je toliko zabrinjavajuća da sve gore i hodaju.

O problemima manjka tjelesne aktivnosti kod djece, modernom načinu života i savjetima za roditelje razgovarali smo s dr. Mariom Kasovićem, profesorom biomehanike i voditeljem Laboratorija za biomehaniku Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

– Smanjena aktivnost, nezdrave prehrambene navike, prevelika usredotočenost na tehnologiju te smanjenje svakodnevne tjelesne aktivnosti dodatno doprinose zdravstvenim problemima. To naglašava važnost promoviranja aktivnog načina života, uključujući sport i rekreaciju, kao ključne faktore za očuvanje zdravlja generacija koje dolaze, komentira prof. Mario Kasović.

Roditelji bi kod djece od tri do šest godina trebali poticati igru na otvorenom i aktivnosti poput šetnje i igre u prirodi. Profesor Kasović navodi da je najbolja kombinacija sportova i boravka u prirodi jer su koristi od njih različite. Dok sport može pružiti strukturiranu aktivnost, razvoj motoričkih vještina i socijalnu interakciju, boravak u prirodi i šetnje potiču opuštanje, motorički razvoj i emocionalno zdravlje.

– Prema dostupnim preporukama, djeca bi trebala biti aktivna najmanje 60 minuta dnevno, što uključuje hodanje, trčanje, igranje i bavljenje sportom. Do dobi od šest do dvanaest godina, preporučuje se svakodnevno hodanje u prosjeku od 7.000 do 10.000 koraka, ali ne nužno s ciljem postizanja određenog broja, već putem prirodnog povećanja razine aktivnosti, pojašnjava Kasović.

Iako se može činiti da u velikim urbanim sredinama nema mjesta za šetnju i boravak u prirodi, građani bi trebali iskoristiti prednosti koje veliki grad nosi, a to je velik izbor sportskih programa, dječjih rekreativnih aktivnosti i organiziranih događaja. Umjesto da roditelji djecu svugdje voze autom, bilo bi dobro da ih potaknu da razviju svakodnevne navike pješačenja.

– Nije nužno da djeca postižu određene brojeve, već je važno da svakodnevno budu aktivna i da imaju prilike za raznovrsnost i bogatstvo pokreta što će im omogućiti motorički razvoj. U prošlosti je bio problem da djeca nisu znala trčati, a danas se susrećemo s problemom nepravilnog i lošeg hodanja, što može imati dugoročne posljedice na zdravlje, priča profesor Kasović.

Zato je važno kod djece poticati pravilan razvoj motoričkih vještina, uključujući pravilno hodanje i trčanje, kroz igru, sportske aktivnosti i boravak u prirodi. Ako mogu, djeca bi se trebala aktivno uključivati u različite oblike tjelesne aktivnosti, što će pomoći u prevenciji ozljeda i očuvanju zdravog razvoja.

– Čak i kratke šetnje do škole, trgovine ili parkova mogu pridonijeti povećanju razine tjelesne aktivnosti i zdravom hodu. Ako roditelji nemaju vremena odvesti djecu na posebne prostore za rekreaciju, važno je iskoristiti dostupne urbanističke prednosti i svakodnevne prilike za hodanje. Za razliku od toga, u malim i ruralnim sredinama situacija je često složenija jer takve mogućnosti nisu uvijek lako dostupne. U tim sredinama je posebno važno osigurati alternative ili organizirane programe u zajednici, kako bi se potaknuo pravilan razvoj motoričkih vještina i zdrav način života, priča nam sugovornik.

Zbog svega toga je u planu određivanje jasnog normativa za zdrav hod djece od prvog do osmog razreda. Profesor Kasović provodi istraživanje ‘Hod kao indikator zdravlja – Step2Health‘, kojim će se odrediti jasne metrike zdravog hoda te prikupiti važni podaci.

U istraživanju biomehanički normativi zdravog hoda bit će opisani riječima i brojevima, a rezultati će biti objavljeni u znanstvenim časopisima. Izraditi će se edukativni sadržaj koji će biti lako dostupan javnosti. U planu je i izrada smjernica za roditelje i stručne osobe, koje će služiti kao praktični vodiči za procjenu i podršku zdravog obrasca hoda kod djece. Predviđena je i izrada baze podataka sa svim rezultatima dostupna roditeljima i stručnjacima.

Osim sjedilačkog načina života na posturu djece i mladih utječe i to što u školu nose teške torbe pune stvari. Udžbenici su iz godine u godinu sve teži, a usprkos primjeni moderne tehnologije u nastavi, djeca u većini škola i dalje svaki dan nose knjige na nastavu.

– Očekuje se da će rezultati istraživanja ukazati na to da je masa školske torbe prevelika i da predstavlja značajan čimbenik koji utječe na zdravlje djece, osobito u kombinaciji s ostalim faktorima kao što su nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost, nezdrave navike i način života (loš san, loša prehrana, screen-time). Smatra se da preteške torbe mogu doprinijeti razvoju problema s držanjem, bolovima u leđima i drugim mišićno-skeletnim smetnjama kod djece. Rezultati će potvrditi važnost prilagođavanja mase školskih torbi i promoviranja zdravih životnih navika za očuvanje zdravlja djece, smatra profesor Kasović.

Istraživanje će se sastojati od procjene pravilnog tjelesnog držanja i razine tjelesne spremnosti djece, upitnika procjene razine fitnesa djece te biomehaničke analize hoda. Prikupljeni podaci činit će sveobuhvatnu bazu podataka koja će biti osnova za razvoj metodologije za analizu dječjeg hoda u Republici Hrvatskoj. Budući da u tom području ne postoji sustavna strategija ni adekvatni alati za pravovremeno otkrivanje problema u hodanju djece, projektu je pridana velika važnost.

– Očekujemo da će rezultati istraživanja pokazati lošije karakteristike hoda kod djece, osobito u području asimetrije hoda, što je povezano s lošim držanjem, slabijom snagom i izdržljivošću muskulature, te slabijim motoričkim vještinama i znanjem. Također, pretpostavlja se da će biti prisutna povećana razina pretilosti, što dodatno utječe na razvoj neadekvatnih obrazaca hoda. Svi ovi čimbenici međusobno utječu na lošiji obrazac hoda i pogoršanje biomehanike, što može imati dugoročne negativne posljedice na zdravlje i funkcionalnost djece, priča Kasović.

Projekt bi trebao pružiti nove alate za ranu dijagnostiku problema u kretanju, terapijske intervencije i kreiranje edukacijskih strategija, što bi unaprijedilo preventivne mjere i potaknulo održavanje zdravog motoričkog razvoja djece u Hrvatskoj. Sve to trebalo bi doprinijeti dugoročnom zdravom i aktivnom razvoju mlađih generacija, zaključuje naš sugovornik.”